TJESTENINA

Počeci proizvodnje tjestenine u ovom području vežu uz Italiju i Francusku s kraja 18. st. Po uzoru na talijanske manufakture u Genovi i Napulju, početkom 19. st. postavljena su prva manufakturna postrojenja u Rijeci. To je ujedno bio početak proizvodnje tjestenine u Hrvatskoj. Od tada pa sve do danas Riječka tjestenina simbolizira tradiciju i kvalitetu.

Mediteranski način prehrane, koji uključuje znatne količine tjestenine, na gotovo se svim znanstvenim skupovima o hrani ističe kao primjer kako bi se trebalo hraniti. Tjestenina se pritom ističe kao samostalan gastronomski užitak, a ne kao prilog.

RIJEČKA TJESTENINA

U tzv. “piramidi zdrave hrane”, koja izražava principe zdrave i uravnotežene prehrane s.htmekta uloge masnoća, bjelančevina i ugljikohidrata na kompletnu i uravnoteženu dnevnu prehranu, u temelju se nalaze namirnice kojima se unose ugljikohidrati kao što su kruh, tjestenina, riža i ostali proizvodi žitarica. Po sadržaju bjelančevina, masti, vitamina, oligo i mikroelemenata tjestenina ima prednost u odnosu na proizvode slične namjene: kruh, krumpir i rižu. Sama za sebe ima nisku kaloričnu vrijednost koja se povećava dodatkom začina i dodataka kod pripreme jela. 

Iz programa Riječka tjestenina danas Vam možemo ponuditi slijedeće vrste, a na bazi krupice tvrde pšenice: tzv. DURUM, JAJNU i S DODACIMA: SA ŠPINATOM i TRECOLORE , a u sklopu svake od njih brojne oblike i pakiranja. 
Najkvalitetnija tjestenina se proizvodi iz durum pšenice – semola pšenice Triticum durum određene granulacije i masenog udijela pepela . U nedostatku durum pšenice neki domaći proizvođači koriste namjensko brašno ili krupicu visokostaklavih pšenica Triticum vulgare. Kalorijska, biološka i kulinarska vrijednost takve tjestenine daleko je manja, kao posljedica manje količine bjelančevina. 
Brašno ima najvažniji utjecaj na kakvoću gotovog proizvoda. Gluten u brašnu tj. ljepak dobre elastičnosti i rastezljivosti osigurava da u procesu proizvodnje neće doći do međusobnog sljepljivanja, deformacije i površinskog pucanja tjestenine, kao ni raskuhavanja u procesu kuhanja. 
Veličina čestica brašna direktno utječe na tvrdoću tijesta, a time i na sušenje, boju i mehaničku otpornost gotovog proizvoda, kao i na povećanje volumena pri kuhanju. Mljevenjem durum pšenice dobiva se veličina semole 250 - 500 mikrona a ona daje staklavu tjesteninu velike čvrstoće koja se pri raskuhavanju ne deformira i ne raskuhava, a povećava volumen 3 - 3,5 puta. Upotrebom brašna ili krupice od pšenice Triticum vulgare dobivena tjestenina slabe je staklavosti, blijedo je žute boje, smanjene čvrstoće, a kuhanjem povećava volumen do 2,5 puta. 
Tjestenina se mora kuhati u većoj količini vode – za 10 dag tjestenine potrebna je 1 lit vode i 1 dag soli. Uzavreloj vodi dodaje se žlica ulja da se tjestenina ne slijepi. Čim voda ponovno provrije može se smanjiti vatra. Lonac nije poželjno poklopiti. Da li je tjestenina dovoljno kuhana najbolje se vidi na presijeku. Ukoliko se na središnjem dijelu nalazi tanki bijeli sloj, tjestenina je kuhana na talijanski način tzv. “al dente” , što znači da se tjestenina osjeti pod zubima kada se zagrize. Ukoliko se želi da cijeli presijek bude staklasto - mutno - žućkast, potrebno je kuhati još 1 ili 2 min. Dobro kuhana tjestenina nije ljepljiva i lako se grize, dok je nedovoljno kuhana žilavo - kruta. Neki savjetuju da se nakon kuhanja tjestenina ispere toplom vodom, no to je potrebno samo kod manje kvalitetne tjestenine i one koja se previše kuhala. Tjesteninu potom treba prebacite u zagrijanu zdjelu i malo zamastiti žlicom - dvije ulja, maslacem ili pripremljenim umakom.

Na našim web stranicama primjenjujemo tzv. kolačiće (cookies).

Nastavkom pregleda Pikove web stranice, dajete pristanak za korištenje kolačića.

Shvaćam
Idi na vrh